hipertenzija simptomi

Povišeni tlak nije jednoznačna bolest on zahvaća sve životne dobi i oba spola. Unutar pojma povišenog tlaka razlikujemo različite tipove povišenog tlaka. U ovom tekstu naglasak će biti na izoliranoj sistoličkoj hipertenziji u mladih odraslih osoba.

Pojam izolirane sistoličke hipertenzije definiran je porastom sistoličkog (gornjeg tlaka) iznad 140 mmHg dok je donji tlak manji ili jednak 90 mmHg, dakle normalan.

Ova podvrsta arterijske hipertenzije vezana je najčešće uz stariju dobnu skupinu i u njoj se najćešće pojavljuje. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva u toj dobnoj skupini izolirana sistolička hipertenzija mora se liječiti lijekovima kada je sistolički tlak veći ili jednak 160 mmHg, a cilj liječenja je sistolički tlak između 140 i 150 mmHg.

Pojava izolirane sistoličke hipertenzije u mladih odraslih osoba još uvijek je potcijenjena, iako u današnje vrijeme sve više dominiraju nezdrave navike osobito u pogledu prehrane što dovodi do pojave pretilosti u djetinjstvu i pubertetu, a nastavlja se u odraslu dob što predstavlja rizik za nastanak sistoličke hipertenzije u mladih.

Smjernice Europskog kardiološkog društva za pojavu izolirane sistoličke hipertenzije u mladih odraslih osoba preporučuju samo promjenu načina života (regulacija tjelesne težine, svakodnevna fizička aktivnost, ograničenje soli u prehrani), ali ne i medikamentozno liječenje jer prilikom izrade smjernica nije bilo dovoljno dokaza o povezanosti izolirane sistoličke hipertenzije u mladih odraslih osoba s kasnijim nastankom tkz prave sistoličko-dijastoličke arterijske hipertenzije.

Prema najnovijim podacima koje je objavila skupina istraživača iz Chicaga (USA) u velikoj studiji u kojoj je između 1967 i 1973 uključeno gotovo 16000 mušakaraca i 11000 žena prosječne dobi 34 godine te kasnije praćeno kroz život. Dokazano je da 25% muškaraca i 13% žena od njih imalo izoliranu sistoličku hipertenziju mlade odrasle dobi i s njom je bila povezana veča učestalost drugih čimbenika rizika (pušenje, debljina i povišeni kolesterol). Praćenje tih ispitanika u narednim godinama pokazalo je da oni češće oboljevaju od svih oblika srčanožilnih bolesti i da češće umiru od posljedica srčanožilnih bolesti.

Navedeno istraživanje stavlja novi pogled na ovu podvrstu arterijske hipertenzije, ono je prije svega poruka liječnicima koji liječe bolesnike s povišenim tlakom da kod pojave izolirane sistoličke hipertenzije u mladih odraslih osoba uporno tragaju za ostalim čimbenicima rizika, da djeluju na prosvjećivanje o potrebi promjene načina života osobito glede prehrane, tjelesne težine i fizičke aktivnosti, ali i sna. Mladi ljudi sve više provode noći za računalom, tabletom ili smartphone-om na internetu, a što dovodi do znatnog hormonskog disbalansa i izostanka oporavka organizma tijekom noći. Važno je naglasiti da se liječnici kod neuspjeha provođenja promjene životnih navika ne ustežu lijekovima normalizirati tlak kod mladih osoba. Uvijek se postavlja pitanje trebam li uzimati tablete cijeli život, a imam samo 30 godina. Pravo je pitanje imam li pravo na normalan i zdrav život i na uredne vrijednosti arterijskog tlaka i naravno hoću li to pravo iskoristiti i živjeti na korist svome zdravlju. Zato služe i tablete koje ponekad moramo uzimati. I lijekove i način života treba gledati kao na ulaganje u vlastito zdravlje u budućnosti kada više ne budemo tako mladi.