Akne su jedan od najčešćih problema na koži, pa se nastoji postići što učinkoviti terapijski pristup koji bi u kratkom vremenu davao dobre rezultate i da je primjenjiv i na osjetljivoj koži. U tome se je izuzetno dobro pokazao kemijski piling sa salicilnom kiselinom koji je nakon kemijskog pilinga s glikolnom kiselinom jedan od najčešće primjenjivanih kemijskih pilinga u liječničkim ordinacijama.
Salicilna kiselina pripada u betahidroksikiseline BHA i može se dobiti iz kore vrbe, zimzelenog lišća i žute breze, a naziva se BHA jer aromatična hidroksikiselina ima hidroksilnu skupinu na beta poziciji.
Salicilna kiselina (od latinske riječi Salix - vrba) je beta hidroksilna kiselinaformule C6H4(OH)COOH. Javlja se u formi bezbojnih kristala i slabo je topiva u vodi. Kemijski je slična aktivnoj komponenti aspirina (acetilsalicilnoj kiselini) i glavna je sirovina za njegovu proizvodnju.
O protuupalnom djelovanju salicilne kiseline zna se još od doba Hipokrata kada su se iscrpine vrbe davale pacijantima radi snižavanja temperature i ublažavanja bolova.
Također, desetljećima se primjenjuje kao dodatak lokalnim pripravcima u liječenju psorijaze i drugih ljuskavih kožnih bolesti, a u niskoj koncentraciji (0,5 do 2%) može se naći u komercijalnim sredstvima za njegu kože s aknama. Za optimalan rezultat u borbi protiv akni, koncentracija salicilne kiseline trebala bi biti između 0.5 i 2%, a ph formule između 3 i 4.
Salicilna kiselina djeluje na kožu tako što pomaže u uklanjanju mrtvih stanica s površinskog sloja kože, čisti začepljene pore, djeluje antiseptički i ublažava upalu te stoga akne prolaze, nema upalnih promjena i otvaraju se komedoni.
Proizvodi namijenjeni borbi protiv akni koji sadržavaju salicilnu kiselinu odgovaraju svim tipovima kože, a preporučuju se osjetljivoj koži kojoj je tretman benzil peroksidom preagresivan ili ostali lokalni pripravci za liječenje akni.
U posebnim slučajevima, dermatolog može propisati tretman salicilnom kiselinom više koncentracije, no takvi preparati nisu namijenjeni svakodnevnoj uporabi.
Njezino protuupalno djelovanje nastoji se iskoristiti u kemijskom pilingu kože u kojem ima koncentraciju od 20 do 30% i ubraja se u površinske kemijske pilinge. Što se postiže ovim pilingom i kako djeluje na kožu dokazala su mnogobrojna klinička ispitivanja, koja navode da u tretiranju akne ima bolje djelovanje na otvaranje komedona, te jako protuupalno djelovanje. Ovaj piling ne djeluje na stvaranje novog kolagena u čemu se je bolje pokazao piling s glikolnom kiselinom. Salicilni piling se preporučuje u četiri tretmana koji se rade u razmacima od najmanje deset dana.
Salicilni piling se ne smije primjenjivati na velikim površinama tijela kako se ne bi razvili znakovi salicilizma a to su mučnina, dezorjentacija i tinitus. Svakako se ne preporučuje trudnicama, dojiljama, osobama alergičnim na acetilsalicilnu kiselinu i pacijentima mlađim od 14 godina.
Piling sa sa salicilnom kiselinom nije bolan, radi se tako da se kiselina nanese se na lice, drži se na licu 3 do 5 minuta nakon kojih nije potrebna neutralizacija, već se samo ukloni sa lica. Nakon pilinga koža može kroz tri do četiri dana biti lagano crvena i suha, ali to vrlo brzo prolazi.
Salicilna kiselina može biti uklopljena i u druge vrste pilinga od kojih je najpoznatiji piling Jessner piling koji sadrži rezorcinol, salicilnu kiselinu i mliječnu kiselinu, koji je također vrlo popularan pa je dobio i naziv Holivudski piling.
Salicilni piling svako se preporučuje u tretiranju akne, pa ako ste do sada probali mnogobrojne preparate, ako vam je koža izrazito osjetljiva i borite se s aknama godinama - kemijski piling sa salicilnom kiselinom je jedan od rješenja.