Povišeni tlak ili arterijski tlak je svaki tlak veći ili jednak od 140 mmHg u sistoli( gornji tlak ) ili veći ili jednak 90 mmHg u dijastoli ( donji tlak). Nije nužno da oba tlaka budu iznad granice hipertenzivnih vrijednosti već je dovoljno da samo jedan tlak gornji ili donji budu iznad granice normale za dijagnozu arterijske hipertenzije.
Navedena definicija vrijedi za dobne skupine mladih osoba ( ne teenagera i djece), zatim ljudi starije i mlađe srednje dobi te starijih osoba do 80 godina starosti. Povišeni arterijski tlak dijeli se u četiri skupine u ovisnosti o vrijednostima odnosno visini arterijskog tlaka. Kod postavljanja dijagnoze važno je da li se tlak mjeri u uvjetima liječničke ordinacije ili kućnim uvjetima . Kod mjerenja u liječničkoj ordninaciji nužno je dopustiti pacijentu vremena da se opusti, izmjeriti tlak na obje ruke i više puta( najmanje 2x) ponoviti mjerenje da bi se dobio adekvatan rezultat. Kod mjerenja u kućnim uvjetima potrebno je manje ponavljanja, ali je važno pacijenta poučiti o pravilnom mjerenju tlaka ( sjedeći položaj, pravilno držanje ruke i sl) . Definicija povišenog tlaka kao manjeg ili jedankog 140/90 mmHg odnosi se na pravilno mjeren tlak u ordinaciji.
Ponavljano i značajno povišene vrijednosti tlaka u ordinaciji iako pacijentb tvrdi da mu je tlak kod kuće uredan ( „hipertenzija bijele kute“) zahtijevaju da se učini takozvano kontinuirano dnevno noćno mjerenje tlaka u kućnim uvjetima ili HOLTER tlaka. Važno je znati da je granica tlaka mjerenog danju u kućnim uvjetima niža i iznosi 135/85 mmHg . Porast gornjeg ili sistoličkog tlaka u fizičkom naporu normalna je reakcija pri tom donji tlak ne smije rasti i treba ostati isti ili blago pasti. U dvije ekstremne dobne skupine u mladih i u starih osoba pojavljuje se poseban tip hipertenzije kod koje je povišen samo gornji tlak i naziva se izolirana sistolička hipertenzija. Navedeni pojam u mladih osoba zahtijeva samo promjenu načina života i prehrane, dok u osoba starijih od 80 godina isti pojam obuhvaća pacijente kod kojih je gornji ili sistolički tlak viši ili jednak 160 mmHg. U tih starijih osoba potrebno je liječiti takav tlak s ciljem da bude niži od 150 mmHg ali ne niži od 140 mmHg . U svih ostalih osoba od mlađih od 80 g života cilj liječenja je da tlak bude niži od 140/90 mmHg.
Nije loše ponoviti da je za uspješno liječenje povišenog tlaka potrebno započeti s promjenom načina života i prehrane što uključuje ograničenje unosa soli od 5-6 gr/dan , zatim redovito vježbanje od minimalno 30 minuta na dan, kontrolu tjelesne težine s ciljem da se postigne indeks tjelesne mase( BMI ) od 25 kg/m2, povećani unos zdrave hrane osobito voća i povrća. Ako navedene metode nisu uspješne tlak se liječi s brojnim lijekovima za liječenje povišenog tlaka . Arterijski tlak je u današnje vrijeme je nužno i opravdano liječiti i težiti da bude u granici normale jer predstavlja neovisni čimbenik rizika za najteže srčanožilne bolesti ( moždani udar , srčani udar ) .